O nama

Varaždinska županija

Položaj: sjeverozapadni dio Hrvatske
Površina: 1261,29 km² (2,23% ukupne površine RH)
Površinom: 3. najmanja županija u Hrvatskoj
Broj stanovnika: 175.951
Gustoća naseljenosti: 139,42 stanovnika/km²
Broj naselja: 302
Gradovi: 6
Općine: 22

Varaždinska županija,
Franjevački trg 7,
42 000 Varaždin
OIB: 15877210917
MB: 2628210
Privredna banka Zagreb d.d.
IBAN: HR20 2340 0091 8000 0500 7

Najstarija hrvatska županija

Prema prvom pisanom spomenu Varaždinska županija je najstarija, među prvima organizirana kao upravno teritorijalna jedinica u hrvatskim zemljama. Spominje se već 20. kolovoza 1181. godine u jednoj Povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. zajedno sa županom varaždinskim, imenom Belec još iz perioda 1131. godine. Većim dijelom svoje povijesti Varaždinska županija je obuhvaćala i područje današnje Krapinsko-zagorske županije, dio Koprivničko-križevačke i Međimurske županije. Sve do 1848. godine razdijeljena je u četiri sudbeno-upravna kotara, a od tada pa sve do 1925. godine obuhvaća kotareve: Ivanec, Klanjec, Krapinu, Ludbreg, Novi Marof, Pregradu, Varaždin i Zlatar u čijim sastavima je djelovalo 35 upravnih općina. Prema prvom sustavnom popisu stanovništva 1785/1787. godine Varaždinska županija ima 87.000 stanovnika.

Politički-uzor županija

Nakon ulaska Hrvatske u personalnu uniju s Ugarskom 1102. godine županije postaju vladareve institucije, on postavlja župane koji su njegovi namjesnici. Kasnije, razvojem višeg plemstva i njihova interesa za organizaciju županija, u političkom je smislu baš Varaždinska županija primjer sve većeg osamostaljivanja u vođenju i upravljanju gotovo svim poslovima na svom području, u odnosu na središnju vlast. Županijska skupština, u koju plemići sami izabiru svoje odličnike na čelu sa županom, vodila je sveukupni nadzor gospodarsko-socijalnih prilika, uključujući i raspisivanje svih državnih nameta i novačenje vojnika. Skupštine su birale i najvažnije zvaničnike za pojedina područja javne uprave: podžupana, velikog bilježnika, podbilježnika, arhivara, blagajnika, suce, mjernike… Nakon revolucije 1848. godine i ukidanja feudalizma, Županija se organizira po načelima građanske države i trajala je sve do 1925.

Varaždin – povijesno sjedište županije, ali i državne vlasti

Grad Varaždin, jedan od najstarijih hrvatskih gradova, oduvijek je bio upravno, kulturno i prosvjetno sjedište Varaždinske županije. Još 1209. godine prvi je stekao status slobodnoga kraljevskog grada. Sa svojom baroknom jezgrom i bogatom sakralnom arhitekturom, te iznimno vrijednim umjetničkim inventarom, nezaobilazno je važno ime u povijesti cijele Hrvatske: na raskrižju europskih putova ponosno je desetak godina (od 1767. do 1776.) nosio ime glavnog grada Hrvatskog Kraljevstva, u kome je zasjedao Hrvatski državni sabor čak 30 puta! U njemu je po prvi puta formirana hrvatska vlast – Bansko vijeće.

Zlatno doba Varaždinske županije

Zlatno doba u povijesti Varaždinske županije započelo je oslobađanjem Slavonije i Srijema do Zemuna, odnosno poznatim ugovorima o miru između Austrijskoga i Turskog carstva 1718. godine. Kraljica Marija Terezija provodi modernizaciju javne uprave, 1763. godine podjeljuje Varaždinskoj županiji grbovnicu, a 1770. godine na poticaj župana Ivana Nepomuka I. Erdödya odobrava nacrte za gradnju nove Županijske palače na Franjevačkom trgu 7. Uz plemstvo, u grad stižu i brojni trgovci iz različitih krajeva Hrvatske i drugih zemalja velikoga Austrijskog carstva. Već u drugoj polovici 18. stoljeća, u Varaždinu djeluje 264 obrtnika različitih struka, organiziranih u jake cehove. U gradu živi oko 5.000 stanovnika, gotovo kao i u tadašnjem Zagrebu.

Sjedište slavonske granice

U svim ratovima od turskih, napoleonskih do Jelačićeve vojne na Ugarsku 1848. i ratova u kasnijoj i novijoj povijesti, Varaždinska županija je dala svoj veliki doprinos organizirajući već vrlo rano različite obrambeno-redarstvene formacije: građanske čete, garde, husarsku pukovniju i druge postrojbe. Od 1595. Varaždin je sjedište Slavonske granice, odnosno nešto kasnije Varaždinskoga generalata.

Županijska palača, grb i zastava

Na nekadašnjem zemljištu Varaždinskog generalata u samom središtu grada izgrađena je u razdoblju od 1770. do 1772.g. dvokatna palača Županije varaždinske u kojoj je stolovao župan. Palaču je izgradio zidarski majstor JacobusErber, prema planovima dobivenim iz Beča i prilagođenim varaždinskim prilikama i potrebama. Godine 1763. Varaždinska županija dobila je od Marije Terezije pravo na korištenje pečatnog grba, koji je zapravo preuzeti grb varaždinskih nasljednih župana, obitelji Erdödy. Osim toga, godine 1778. Županija dobiva i drugo obilježje vizualnog identiteta, a to je prvi poznati županijski barjak. Dao ga je izraditi župan Ivan Nepomuk I. Županijski je barjak izrađen od crveno-bijelo-crvene svile u čijoj je sredini županijski grb. Na drugoj je strani naslikan lik Majke Božje s malim Isusom u rukama. Ova su obilježja vizualnog identiteta Županije sačuvana do danas. Originalna županijska grbovnica čuva u Državnom arhivu u Varaždinu, a zastava u Gradskom muzeju Varaždin.

Predvodnici u povijesti

Na političkom i vojnom polju baš 1848. godina jedna je od najburnijih za hrvatsku povijest, dakako i za Varaždinsku županiju. Snažni nacionalni pokret prvi je puta značajnije poljuljao temelje habsburške monarhije. Županijski podbilježnik Stjepan Car među prvima je hrvatskim izaslanicima u Beču. On uručuje kralju molbu Varaždinske županije kojom se zahtijeva ujedinjenje Hrvatske i Slavonije s Dalmacijom. U Županiji se uvježbavaju dobrovoljci, organiziraju narodne straže i vojničke čete. Tijekom kolovoza i početka rujna, sva ondašnja hrvatska vojna sila okuplja se u Varaždinskoj županiji, da bi 11. rujna na čelu s banom Josipom Jelačićem Međimurje vratila Hrvatskoj.

Ključna uloga u Domovinskom ratu

U novijoj povijesti Varaždinska županija je odigrala jednu od ključnih uloga u Domovinskom ratu. Osvojivši objekte, skladišta, silnu vojnu tehniku i naoružanje 32. Korpusa JNA 1991. godine, odnos snaga na hrvatskim ratištima okrenuo se u našu korist. Varaždinske postrojbe: PU Varaždinska, 104. Brigada HV i 7. Gardijska brigada, legendarne Pume, sudjelovali su, borili se i ginuli na svim ratištima Hrvatske.

Kulturno nasljeđe

Neprocjenjive su i neprolazne vrijednosti kulturno nasljeđe Varaždinske županije. Tragovi djelovanja prahistorijskog čovjeka, temelji rimskih utvrda na dravskom limesu i cesta što su povezivale istočne granice sa središtem carstva, ruševni ostaci romanike, gotički crkveni tornjevi, fragmenti fresaka na preostalim zidovima srednjovjekovnih tvrđa, otisci renesanse na pročeljima i na posljetku barok što je trajno izmijenio krajolik u divnome skladu graditeljskog umijeća i posebnih prirodnih ljepota.

Prva pučka škola, javna gimnazija, fakultet u Hrvatskoj

Tijekom prošlih stoljeća varaždinski kraj je bio poznat i kao grad škola i đaka. Na području obrazovanja i općeg prosvjetiteljstva dao je značajan doprinos razvoju cijele Hrvatske. Na kaptolskome posjedu u Varaždinskim Toplicama već 1480. godine utemeljena je pučka škola, prva u Hrvatskoj i jugoistočnom dijelu Europe. Lepoglavski pavlinski samostan, žarište je i izvorište kulture i prosvjete u ovom dijelu Hrvatske već u 17. stoljeću. Širom Europe poznati pavlini – “bijeli fratri” osnovali su ovdje već 1503. godine javnu Gimnaziju, prvu u Hrvatskoj koju je pohađala i svjetovna mladež. Oni otvaraju studij filozofije i teologije, koji dekretom cara Leopolda I. 1687. godine prerasta u Kraljevsku akademiju s pravom dodjeljivanja doktorata. Iz ovog učilišta iznjedrena je jedna od najljepših i najznačajnijih leksikografskih knjiga BelostenčevGazofilacium – enciklopedijski rječnik europske razine. Studij filozofije, etike i govorništva djeluje u samostanu Remetinec kod Novog Marofa od 1649. do 1783. godine. Godine 1777. Uršulinke osnivaju u Varaždinu prvu djevojačku školu u Hrvatskoj, a jedno kraće vrijeme tu djeluje i Političko -kameralni – studij prva svjetovna visokoškolska ustanova u hrvatskim zemljama. Nakon požara kameralni studij se seli u Zagreb i zajedno sa kraljevskom zagrebačkom akademijom znanosti postaje temeljem zagrebačkog sveučilišta. Već su potkraj 16. stoljeća u ovom kraju tiskane vrijedne knjige učenoga pravnika Ivana PergušićaTrojstrančanipismotvor i Postila župnika Antuna Vramca, i to na kajkavsko-hrvatskome jeziku.

Varaždinska županija u 20. stoljeću

U razdoblju Nezavisne države Hrvatske na području nekadašnje Županije varaždinske osnovana je Velika župa Zagorje kao jedinica državne uprave bez samoupravnih ingerencija. Županijski će sustav biti obnovljen s hrvatskim osamostaljivanjem 90-tih godina 20. stoljeća. Na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1993.g. obnovljena je starodrevna Varaždinska županija. Ona je teritorijem znatno manja od stare Županije varaždinske, budući da ne obuhvaća područje Hrvatskog zagorja. Današnja se Varaždinska županija prostire između rijeke Drave na sjeveru, obronaka Slovenskih gorica i gore Macelj na zapadu, te Kalnika i njegovih obronaka na istoku i jugoistoku. Prostire se na površini od 1228 četvornih kilometara i jedna je od teritorijalno manjih, ali i najgušće naseljenih hrvatskih županija.

Bike Routes VZZ